Članci
Varivode i Gošići XIV
8.7.2008. 6:47:35

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-01-45-I

TUŽITELJ MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
ANTE GOTOVINE

OPTUŽNICA

Tužitelj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz članka 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje:

ANTU GOTOVINU

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu:

OPTUŽENI

Ante GOTOVINA

1. Ante GOTOVINA rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu u općini Zadar u Republici Hrvatskoj u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

2. Ante GOTOVINA je profesionalni vojnik i bivši pripadnik francuske Legije stranaca. Po povratku u Hrvatsku 1990. imenovan je zapovjednikom 1. gardijske brigade. Od veljače do travnja 1992. bio je zamjenik zapovjednika posebne jedinice Glavnog stožera Hrvatske vojske (u daljnjem tekstu: HV), a od travnja do listopada 1992. bio je raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane (u daljnjem tekstu: HVO).

3. Dana 9. listopada 1992., Ante GOTOVINA, koji je tada imao čin brigadira, imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Split i na tom je mjestu ostao do ožujka 1996. Zborno područje Split je bilo dio regije Krajina, a obuhvaćalo je općine Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Zborno područje Split nalazilo se u nekadašnjem Području pod zaštitom UN-a (UNPA) Sektor jug. Do studenog 1994. promaknut je u čin general-bojnika. Dana 4. ili 5. kolovoza 1995., promaknut je u čin general-pukovnika.

4. Dana 4. kolovoza 1995. Hrvatska je pokrenula vojnu ofenzivu pod nazivom "Oluja" s ciljem ponovnog zauzimanja regije Krajina. Premda je hrvatska Vlada 7. kolovoza 1995. objavila da je operacija uspješno privedena kraju, pojedini aspekti operacije nastavili su se do otprilike 15. studenog 1995. Ante GOTOVINA je bio glavni operativni zapovjednik onog dijela operacije "Oluja" koji se odvijao u UNPA Sektoru jug. U tom svojstvu i u svojstvu zapovjednika Zbornog područja Split, Ante GOTOVINA vršio je zapovijedanje i kontrolu de iure i de facto nad svim hrvatskim snagama između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995. (u ovoj optužnici pojam "hrvatske snage" obuhvaća HV, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ), specijalnu policiju i vojnu policiju Republike Hrvatske, što su snage koje su sudjelovale u operaciji "Oluja" u UNPA Sektoru jug.)

5. Nakon zauzimanja Knina, glavnog grada regije Krajina, Ante GOTOVINA uspostavio je svoj stožer u tom gradu.

6. Dana 12. ožujka 1996., predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV. Dana 29. rujna 2000. otpušten je iz oružanih snaga odlukom Predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića.

INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST

7. Ante GOTOVINA je bio glavni zapovjednik ofenzive "Oluja" u UNPA Sektoru jug i zapovjednik Zbornog područja Split tokom čitavog razdoblja na koje se odnosi ova optužnica. U tom svojstvu, on je bio u cijelosti odgovoran za, te je vršio zapovijedanje i kontrolu nad, hrvatskim snagama koje su sudjelovale u toj operaciji. U njegove dužnosti ubrajalo se postavljanje i smjenjivanje zapovjednika, razmještanje snaga i topništva pod njegovim zapovjedništvom i izdavanje zapovijedi tim snagama. Ante GOTOVINA također je imao dužnost da uspostavi i osigura javni red i sigurnost.

8. Ante GOTOVINA je zapovijedanje i kontrolu u vojnim stvarima vršio, između ostalog, organiziranjem hrvatskih snaga raspoređenih u Sektoru jug nekadašnjeg Područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda za vrijeme ofenzive "Oluja", postavljanjem i smjenjivanjem zapovjednika, razmještanjem snaga koje su bile pod njegovim zapovjedništvom, izdavanjem zapovijedi tim snagama, kao i time što je pregovarao i prisustvovao sastancima s predstavnicima međunarodne zajednice, uključujući i osoblje Ujedinjenih naroda.

9. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, bilo je razloga da Ante GOTOVINA, kao zapovjednik, zna da podređeni pod njegovom kontrolom čine teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Osim toga, njega su o takvim djelima obavještavali predstavnici međunarodnih organizacija. Temeljem svojega položaja i vlasti, de iure i de facto, Ante GOTOVINA imao je moć, vlast i odgovornost da spriječi ili kazni teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su počinile hrvatske snage za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja". Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi takva teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ili da kazni njihove počinitelje.

OPĆI NAVODI

10. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj, a na teritoriju bivše Jugoslavije, postojalo je stanje oružanog sukoba.

11. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi Ante GOTOVINA bio je dužan pridržavati se zakona i običaja koji reguliraju vođenje rata, uključujući zajednički članak 3 Ženevskih konvencija iz 1949.

12. Djela odnosno propusti koji se terete, a koji predstavljaju zločine protiv čovječnosti, kažnjive po članku 5 Statuta Međunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva.

13. Između 17. srpnja 1995. i 15. studenog 1995., Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje krivičnih djela koja se terete u nastavku, za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja." Ante GOTOVINA je, po članku 7(1) Statuta Međunarodnog suda, individualno odgovoran za krivična djela za koja se tereti u ovoj optužnici. Individualna krivična odgovornost uključuje planiranje, poticanje, nalaganje, počinjenje te pomaganje i podržavanje, na drugi način, pri planiranju, pripremi ili izvršenju bilo kojeg od krivičnih djela navedenih u člancima 2 do 5 Statuta.

14. Ante GOTOVINA je, dok je bio na položaju na kojem je vršio vlast nadređenog kako je navedeno u prethodnim paragrafima, također ili alternativno, krivično odgovoran kao zapovjednik za djela svojih podređenih sukladno odredbama članka 7(3) Statuta Međunarodnog suda prema kojemu je nadređeni odgovoran za djela svojih podređenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva djela ili su ih već počinili, a nadređeni je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi takva djela ili kazni njihove počinitelje.

15. Opći navodi sadržani u paragrafima 10 do 14 ponovno su navedeni i inkorporirani u svakoj točki optužnice na koju se odnose, kako slijedi.

OPTUŽBE

TOČKA 1
(PROGONI)

16. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., veliki broj krajinskih Srba prebjegao je ili je bio prisiljen prebjeći u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Neki od njih, koji nisu prebjegli zbog bolesti, nemoći ili starosti, bili su sustavno šikanirani i/ili protupravno lišeni života. Imovina krajinskih Srba je pljačkana. Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona srpskog stanovništva u Krajini.

Krivično djelo progona počinjeno je na sljedeći način:

Lišavanje života

17. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage počinile su brojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući protupravno lišavanje života najmanje 150 krajinskih Srba i nestanak više stotina drugih. U prvom dodatku priloženom uz ovu optužnicu nabrojani su neki konkretni primjeri takvog protupravnog lišavanja života.

Pljačkanje javne ili privatne imovine

18. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage pljačkale su javnu ili privatnu imovinu, uključujući kuće, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba. U drugom dodatku priloženom uz ovu optužnicu nabrojani su neki konkretni primjeri takve pljačke javne ili privatne imovine.

Uništavanje imovine

19. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage su palile i na drugi način bezobzirno uništavale sela, kuće, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. U drugom dodatku koji je priložen uz ovu optužnicu nabrojani su konkretni primjeri takvog uništavanja.

Deportacija/prisilno raseljavanje

20. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., oni koji su ostali u svojim kućama ili se onamo vratili u tjednima nakon ofenzive bili su na kraju prisiljeni napustiti to područje zbog kontinuiranog ubijanja, paleža, pljačke, šikaniranja, terora i fizičke prijetnje osobama i imovini od strane hrvatskih snaga. Kumulativni učinak tih protupravnih radnji bila je deportacija i/ili raseljavanje krajinskih Srba širokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je riječ o 150.000 - 200.000 ljudi.

Druga nehumana djela

21. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., krajinski Srbi su bili također izloženi nečovječnom postupanju, stalnom ponižavanju i degradiranju od strane hrvatskih snaga.

22. Progoni krajinskih Srba bili su tako širokih razmjera da je srpsko stanovništvo u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar drastično smanjeno.

23. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafima 17 do 22, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima Ante GOTOVINA je počinio:

Točka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kažnjiv prema članku 5(h) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKE 2 I 3
(UBOJSTVO)

24. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage su protupravno lišile života najmanje 150 krajinskih Srba, strijeljanjem, spaljivanjem i probadanjem.

U prvom dodatku priloženom uz ovu optužnicu nabrojani su konkretni primjeri takvog protupravnog lišavanja života.

25. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 24, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

Točka 2: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno ubojstvo, kažnjiv po članku 5(a) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 3: KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, odnosno ubojstvo, priznato zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo po članku 3 u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 4
(PLJAČKANJE IMOVINE)

26. Između 5. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage su prisilno uklonile imovinu, uključujući stoku, iz kuća, gospodarskih zgrada i staja krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje tih djela pljačkanja javne ili privatne imovine.

U drugom dodatku koji je priložen uz ovu optužnicu nabrojani su konkretni primjeri takve pljačke javne ili privatne imovine.

27. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 26, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

Točka 4: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno pljačkanje javne ili privatne imovine, kažnjivo po članku 3(e) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 5
(BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

28. Između 5. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage su palile i bezobzirno razarale sela, kuće, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje tih djela bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela.

U drugom dodatku koji je priložen uz ovu optužnicu nabrojani su konkretni primjeri takvog bezobzirnog razaranja.

29. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 28, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

Točka 5: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, kažnjivo po članku 3(b) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKE 6 I 7
(DEPORTACIJA I PRISILNO RASELJAVANJE)

30. Između 5. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage su počinile brojna djela ubojstva, paleža, pljačke, šikaniranja, terora i fizičke prijetnje osobama i imovini. Tim djelima, hrvatske snage su zastrašivale krajinske Srbe i natjerale ih da ostave svoja sela, zaseoke i kuće. Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje deportacije i prisilnog raseljavanja srpskog stanovništva Krajine.

31. Činjenje tih zločina nastavljeno je u širokim razmjerima još barem tri mjeseca nakon što su hrvatske vlasti osigurale to područje, a zločini su uključivali protupravno lišavanje života krajinskih Srba koji nisu pobjegli; spaljivanje i uništavanje srpskih sela i imovine, uključujući kuće, gospodarske zgrade, staje i stoku, te pljačku njihove imovine. Kumulativni učinak tih radnji hrvatskih snaga bilo je raseljavanje krajinskih Srba širokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je riječ o 150.000 do 200.000 ljudi.

32. Prisilno raseljavanje krajinskih Srba drastično je smanjilo broj civilnog srpskog stanovništva u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Uvedene su i mjere kojima je cilj bio osigurati da se izbjegli ne mogu ili ne požele vratiti.

33. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafima 30 do 32, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

Točka 6: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno deportacija, kažnjiv po članku 5(d) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 7: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno druga nehumana djela (prisilno raseljavanje), kažnjiv po članku 5(i) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 8
(DRUGA NEHUMANA DJELA)

34. Između 5. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., hrvatske snage izložile su krajinske Srbe nečovječnom postupanju, ponižavanju i degradiranju premlaćivanjem i fizičkim napadima.

35. Između 5. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 34, ili su ih već počinile, kao što su ga obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje.

Točka 8: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno druga nehumana djela, kažnjiv po članku 5(i) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

DOPUNSKE ČINJENICE

36. Hrvatska je proglasila nezavisnost 25. lipnja 1991., kad je već bio izbio oružani sukob između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga. U rujnu 1991. godine hrvatska vlada je izjavila da hrvatski Srbi i Jugoslavenska narodna armija (u daljnjem tekstu: JNA) kontroliraju približno jednu trećinu hrvatskog teritorija.

37. Dana 19. prosinca 1991. godine, Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske, službeno se proglasila nezavisnom od Hrvatske i osnovala novi entitet pod nazivom Republika Srpska Krajina (u daljnjem tekstu: RSK). RSK je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK).

38. Regija Krajina, koja je obuhvaćala nekadašnja područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda, Sektor jug i Sektor sjever, nalazila se u RSK a obuhvaćala je, među ostalima, općine Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

39. U veljači 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je na temelju svojih ovlasti Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR) koje će biti razmještene u područjima pod zaštitom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPA) u Hrvatskoj. UNPA područja bila su ona područja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili većina ili značajna manjina stanovništva i u kojima su napetosti između dvije zajednice već dovele do oružanog sukoba. Postojala su četiri takva UNPA područja, a bila su poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad.

40. Već 1992. godine hrvatska vojska je stvarala planove da silom vrati teritorij RSK, odnosno regiju Krajina. Godine 1992., 1993. i 1995. hrvatske su snage povele nekoliko vojnih operacija protiv RSK kojima je upravo to bio krajnji cilj.

41. Te su operacije izvedene u UNPA područjima i susjednim "ružičastim zonama": na Miljevačkom platou u lipnju 1992., u predjelu Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji u siječnju 1993., u Medačkom džepu u rujnu 1993., u operaciji "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji u svibnju 1995. te u operaciji "Oluja" u kolovozu 1995. godine.

42. Dana 4. kolovoza 1995. godine, hrvatske snage su krenule u ofenzivu pod kodnim imenom "Oluja" kako bi ponovno zauzele regiju Krajina, koju su krajinski Srbi držali od 1991. godine. Procjenjuje se da je rezultat ofenzive "Oluja" bilo raseljavanje 150.000 do 200.000 krajinskih Srba, koji su izbjegli ili su bili prisiljeni bježati u toku i nakon rečene ofenzive.

43. Ofenziva "Oluja" u koju su hrvatske snage krenule s otprilike 150.000 vojnika provedena je u području nekadašnjeg Sektora sjever i Sektora jug UN-a, na području od otprilike 10.500 četvornih kilometara. U toj su ofenzivi gradovi i sela regije Krajina koji su bili naseljeni Srbima izloženi žestokom granatiranju HV, uz zračnu podršku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

44. Dana 4. i 5. kolovoza 1995. godine, hrvatske snage su izvele žestoki topnički napad na Knin. Topnička vatra usmjeravana je i na civilne ciljeve u gradovima Benkovac, Obrovac, Drniš, Vrginmost, Vojnić, Glina, Petrinja i mnoga sela u regiji Krajina.

/potpis i pečat na originalu/
Carla Del Ponte,
tužitelj

Dana 21. svibnja 2001.
u Haagu, Nizozemska


MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU


PREDMET BROJ: IT-01-45-I


PRVI DODATAK OPTUŽNICI

Točke 2 i 3 optužnice

SELO ili
ZASELAK

DATUM

IME I PREZIME ŽRTVE

SPOL

DOB

NAČIN
SMRTI

Općina Benkovac






1. Kakma

2. Brgud

9. 8. 95.

12. 9. 95.

neidentificirana osoba

Milica Graovac

(ime nepoznato) Graovac

M

Ž

Ž


ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

Općina Gračac






3. Palanka

8. 8. 95.

Dušan Brkić

M

69

ustrijeljen

4. Gudura

29. 9. 95.

Milan Marčetić

M


ustrijeljen



Dušan Šuica

M


ustrijeljen

Općina Knin






5. Durić

4. 8. 95.

Sava Durić

M


ustrijeljen

6. grad Knin

5. 8. 95.

16 neidentificiranih osoba



ustrijeljeni

7. Vrbnik

5. 8. 95.

Duško Vukadin

M

55

mučen i

ustrijeljen

8. Most Atlagić

5. 8. 95.

Živko Stojakov

M


ustrijeljen

9. Kovačić

5. 8. 95.

Nikola Dragičević

Mile Dragičević

Svao Čeko

M

M

M

60

62

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

10. Šarena jezera

5. 8. 95.

Miloš Borjan

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

M

M

M

M

M

M


ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

11. Biškupija/

Civljane

5. 8. 95.

pet vojnika RSK



ustrijeljeni

12. Golubić

5/6. 8. 95.

Branko Radinović

Nikica Radoško

Maša Radoško

Vaso Vačić

Nikica Panića

M

M

Ž

M

M

70

60

55

77

60

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

13. Žagrović

5/12.8.95.

Milka Petko

Ilija Petko

Dmitar Rašuo

Đuro Rašuo

neidentificirana osoba

Ž

M

M

M

70

45

81

40

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

14. Uzdolje

6. 8. 95.

Sava Šare

Ž


izgorjela

15. Uzdolje

6/7. 8. 95.

Milica Sare

Stevo Berić

Janja Berić

Bosiljka Berić

Mirjana Berić

Đuka Berić

Krsta Sare

Ž

M

Ž

Ž

Ž

Ž

Ž

62

62

75

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

16. Mokro Polje

7. 8. 95.

Stana Popović

Mirko Popović

Ž

M


ustrijeljena

ustrijeljen

17. Mizdrakovac

8. 8. 95.

Jovanka Mizdrak

Ž


ustrijeljena

18. Kakanj

10/18.8.95.

Danica Šarić

Uroš Šarić

Uroš Ognjenović

Ž

M

M


bez podataka

ustrijeljen

ustrijeljen

19. grad Knin

11. 8. 95.

Ilija Milivojević

Mile Milivojević

M

M


ustrijeljen

ustrijeljen

20. Orlić

13. 8. 95.

Tode Marić

M


ustrijeljen

21. Oton

18. 8. 95.

Marta Vujonić

Ž

85

ustrijeljena

22. Grubori

25. 8. 95.

Miloš Grubor

Jovo Grubor

Marija Grubor

Mika Grubor

Duro Karanović

M

M

Ž

Ž

M

80

65

90

51

45

ustrijeljen

ustrijeljen/

prerezan vrat

izgorjela

ustrijeljena

pretučen/

ustrijeljen

23. Gosić

27. 8. 95.

Dušan Borak

Gordana Borak

Kosa Borak

Marija Borak

Milka Borak

Savo Borak

Vasilj Borak

Gojko Lezajić

M

Ž

Ž

Ž

Ž

M

M

M

55

72

69

83

76

70

69

65

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

24. Mala Polača

29. 8. 95.

Mika Crnogorac

M


bez podataka

25. Mokro Polje

4. 9. 95.

Sava Babić

Ž

82

ustrijeljena

26. Varivode

28. 9. 95.

Špiro Berić

Jovan Berić

Jovo Berić

Marko Berić

Milka Berić

Marija Berić

Radivoj Berić

Mirko Berić

Dušan Đukić

M

M

M

M

Ž

Ž

M

M

M

55

75

60

80

71

69

69

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

Općina Korenica






27. Komic

12. 8. 95.

Petar-Pejo Lavrnić

Sava Lavrnić

Rade Mirković

Mika Pavlica

Mara Ugarković

M

Ž

M

Ž

Ž

62

92

91

74

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

28. Poljice

12. 8. 95.

Rade Sunjako

M


bez podataka



MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-01-45-I

DRUGI DODATAK OPTUŽNICI

Točke 4 i 5

Djela djelomične ili totalne pljačke i/ili uništavanja imovine počinjena između 4. kolovoza i 15. studenog 1995.

  • Općina Benkovac
    Oko 1300 stambenih objekata u 14 sela i zaselaka
  • Općina Donji Lapac
    Oko 600 stambenih objekata u 37 sela i zaselaka
  • Općina Drniš
    Oko 750 stambenih objekata u 29 sela i zaselaka
  • Općina Gračac
    Oko 700 stambenih objekata u 40 sela i zaselaka
  • Općina Knin
    Oko 3000 stambenih objekata u 83 sela i zaseoka
  • Općina Korenica
    Oko 4700 stambenih objekata u 52 sela i zaseoka
  • Općina Obrovac
    Oko 200 stambenih objekata u 7 sela i zaselaka
  • Općina Šibenik
    Oko 250 stambenih objekata u 8 sela i zaselaka
  • Općina Sinj
    Oko 600 stambenih objekata u 14 sela i zaselaka
  • Općina Zadar
    Oko 130 stambenih objekata u 3 sela i zaseoka
   
  Verzija za Ispis povratak
 

 
Copyright (c) HURBDR - Hrvatska Udruga Razvojačenih Branitelja Domovinskog Rata